OGRANAK MATICE HRVATSKE

 

Ogranak Matice hrvatske u Svetoj Nedelji u prvoj polovini svibnja organizirao je nekoliko događanja vezanih uz kulturu našega grada i značaja dvorca Erdödy u Kerestincu. Tako je 5. svibnja 2017. godine u Čitaonici Matice hrvatske predavanje pod nazivom „Dvorac Erdödy u Kerestincu i dvorci sjeverozapadne Hrvatske“ održala izv. prof. dr. Dubravka Botica s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U vrlo zanimljivom izlaganju izv. prof. dr. Botica predstavila je dvorce sjeverozapadne Hrvatske te u tomu kontekstu prezentirala dijakronijski prikaz nastanka i povijesnog značaja dvorca Erdödy u Kerestincu. Zamjetna je sličnost gradnje dvorca Erdödy u Kerestincu s dvorcima Jastrebarsko i Novim dvorima cesargradskim, uz isticanje obrambenih aspekata dvorca, kao i namjene reprezentativnog stanovanja najviših slojeva plemstva.

 

Novo i vrijedno saznanje izv. prof. dr. Dubravke Botice pronalazak je prikaza dvorca Erdödy i pripadajućeg perivoja na starim jozefinskim vojnim kartama iz 18. stoljeća, a njezina prezentacija projekta „Multidisciplinarna istraživanja kompleksa dvorca Brezovice 2010. – 2014.“ na čijem je čelu bila čak četiri godine, prikaz je metodologije znanstvenog istraživanja prema kojemu bi se mogao obraditi i lokalitet dvorca Erdödy u Kerestincu. Kao iskusna znanstvenica, izv. prof. dr. Dubravka Botica istaknula je nužnost istraživanja ovako vrijedne kulturne baštine poput kerestinečkog dvorca.

Tjedan dana nakon navedenog predavanja, 16. svibnja 2017. održana je popularno-znanstvena javna tribina pod nazivom „Dvorac Erdödy u Kerestincu – neiskorištena kulturna baština kao značajan resurs kulturnog, gospodarskog i društvenog razvoja grada“.

 

Prvu temu u okviru tribine prezentirala je mr. art. Martina Mičija Palić u izlaganju pod nazivom „Kulturna politika Svete Nedelje i mogućnosti razvoja kulture“. Detektiranjem stanja u kulturi našega grada, uz usporedbu s komplementarnim gradovima, Martina Mičija Palić dala je najvažnije smjernice kojima bi se zasigurno mogao uspješno nastaviti razvoj svetonedeljskih kulturnih djelatnosti. Naglasak na kreiranju razvojne strategije kulture, zaštiti i revitalizaciji kulturne baštine, kao i na uključivanju baštinskih zdanja u turističku ponudu, uz korištenje suvremenih marketinških tehnika poput „story-tellinga“, realno su utemeljeni koraci ostvarivi u prvoj fazi razvoja kulture grada.

 

Glavni gost tribine bio je prodekan Veleučilišta „Baltazar“ iz Zaprešića, prof. dr. Jadran Antolović koji je prezentirao temu pod nazivom „Kako potaknuti promjene ili koliko vrijedi dvorac Kerestinec?“. U svome je izlaganju prof. dr. Antolović naglasio važnost stvaranja uravnoteženih procesa zaštite kulturne baštine i njezine eksploatacije u svrhu razvoja kulturnih, gospodarskih i društvenih djelatnosti našega grada. U uvodnom dijelu svoje prezentacije istaknuo je pogrešan pristup razmatranju kulture i kulturnih djelatnosti, pri čemu ih se akceptira kao svojevrstan trošak i nepovratno ulaganje. No, upravo na razini Europske unije kulturne djelatnosti donose 3.3% prihoda BDP-a i zapošljavaju 3.1% ukupnog broja zaposlenih u EU, što ih uz neposredni utjecaj na prihode u turizmu, u konačnici čini važnim akceleratorom razvoja gospodarstva u cjelini. Stoga je upravo na primjeru dvorca Erdödy u Kerestincu neophodno stvoriti uvjete za sinergijsko djelovanje kulture, obrazovanja i ekonomske održivosti kulturne baštine, uz unaprjeđenje turističke ponude naše sredine. Osmišljena namjena iskorištavanja potencijala dvorca Erdödy preduvjet je za kreiranje platforme za daljnji razvoj lokalne zajednice.

 

Izuzetno vrijedne podatke o ekonomskoj održivosti revitalizacije kulturne baštine prezentirao je prof. dr. Jadran Antolović, napominjući da bi osmišljena i održiva obnova i revitalizacija dvorca otvorila nova radna mjesta i omogućila ostvarenje značajnih prihoda. Uz prijedlog mogućih namjena dvorca, prof. dr. Antolović ukazao nam je koji su koraci neophodni za realizaciju projekta; prepoznavanje strategije razvoja, izrađivanje plana upravljanja dvorcem, pokretanje projekata i aktivnosti, obnavljanje i opremanje prostora dvorca te naposljetku održivo upravljanje dvorcem na korist šire lokalne zajednice i gravitirajućeg područja.

Treće izlaganje u okviru popularno-znanstvene tribine kreirala je mag. ing. arh. Martina Kapuđija Ljulj zajedno sa suradnicama Oljom Ivanović i Marijom Čačković u okviru arhitektonskog ureda „Cigla arhitektura“. U prezentaciji pod nazivom „Idejno rješenje revitalizacije dvorca Erdödy u Kerestincu – prijedlog sadržaja i namjene“ autorice su korištenjem suvremene računalne tehnologije zorno prikazale kako je moguće prostore dvorca obnoviti i iskoristiti u nekom od budućih projekata revitalizacije ovog vrijednog baštinskog zdanja.

Kroz sva tri izlaganja prisutna publika dobila je presjek zatečenog stanja u kulturi našega grada, uz obrazloženje ekonomske iskoristivosti baštine, kao i jedno od mogućih idejnih rješenja revitalizacije dvorca. Ogranak Matice hrvatske u Svetoj Nedelji ovim je projektom još jednom nastojao građanima prezentirati značaj kulture, uz isticanje holističkog pristupa pri revitalizaciji kulturne baštine u korelaciji sa suvremenim intencijama o neophodnom razvoju kulturnih djelatnosti kao akceleratora svekolikog razvoja društvenog i gospodarskog sektora.

Popularno-znanstvena tribina ostvarena je uz potporu Grada Svete Nedelje – Zajednice kulturno-umjetničkih udruga, Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Svete Nedelje, a u okviru navedenog projekta provodi se i anketa pod nazivom „Kulturna ponuda Svete Nedelje i značaj dvorca Erdödy“ koju možete popuniti na mrežnoj stranici Ogranka Matice hrvatske u Svetoj Nedelji.